Futur I. i futur II. predstavljaju glagolska vremena. Glagoli su promjenjiva vrsta riječi, kojima označavamo radnju, stanje i zbivanje. Glagoli se mijenjaju po licima, vremenima i načinima. Tu promjenu nazivamo konjugacijom.

Prema tome, postoje tri načina na osnovu kojih razlikujemo glagole, a to su:

  1. ZNAČENJE, gdje opisujemo određenu radnju (čitati, raditi, igrati…), stanje (spavati, odmarati, mirovati…) ili zbivanje (drhtati, mirisati, debljati se…);
  2. VID, na osnovu čega glagoli mogu biti svršeni ili nesvršeni. Svršeni opisuju radnju koja se završila, npr.: dati, naći i sl., dok nesvršeni opisuju radnju koja još uvijek traje, npr.: nalaziti, bacati, prolijevati.
  3. PREDMET RADNJE, gdje prepoznajemo tri vrste glagola: prelazni, neprelazni i povratni.

Prelazni glagoli prenose radnju na objekat, npr.: Vi gledate njega.

Neprelazni su glagoli koji označavaju radnju koja ne prelazi na objekat, npr.: Ja tugujem.

Povratni glagoli su oni uz koje obavezno ide povratna zamjenica sebe/se, npr.: Oni se dogovaraju.

Glagolski oblici

U zavisnosti od službe koju imaju u rečenici, glagoli se mogu javljati u različitima oblicima.

U glagolske oblike ubrajamo:

  1. Glagolska vremena (sadašnjost, prošlost i budućnost)
  • Sadašnjost (prezent – sadašnje vrijeme)
  • Prošlost (aorist, imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt)
  • Budućnost (futur I. i futur II.)
  1. Glagolski načini
  • Imperativ
  • Potencijal
  1. Glagolski pridjevi
  • Glagolski pridjev radni
  • Glagolski pridjev trpni
  1. Glagolski prilozi
  • Sadašnji
  • Prošli

Nakon ovog kratkog uvoda, u nastavku ćemo pokušati pojasniti upotrebu i tvorbu glagolskih vremena futur I. i futur II.

Futur I.

Njegova osnovna uloga jeste obilježavanje budućnosti. U rečenici ima ulogu predikata.

Futur I. se koristi u slučajevima kada govorimo o radnji koja će se desiti poslije trenutka u kojem se o njoj govori ili nastaviti događati kasnije, npr.: Sljedeći mjesec ću kupiti auto. Sljedeće godine ću krenuti na fakultet.

Futur I. se također koristi i za izražavanje prošlosti: u tom slučaju ga nazivamo historijskim ili pripovjedačkim. Tvori se od prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva glagola koji se mijenja.

Futur I. pomoćnih glagola glasi:

Lice

Jednina

Množina

1.

bit ću

bit ćemo

2.

bit ćeš

bit ćete

3.

bit će

bit će

 

Lice

Jednina

Množina

1.

htjet ću

htjet ćemo

2.

htjet ćeš

htjet ćete

3.

htjet će

htjet će

U bosanskom jeziku, futur I. glagola čiji se infinitiv završava na -ći uvijek se piše odvojeno i ne ispušta se i, npr.: Ja ću ići na odmor.

Kada govorimo o budućnosti, bitno je naglasiti da nije ispravno koristiti futur I dva puta u istoj rečenici. Pogrešno bi bilo reći: Ako će doći, kupit će hranu. Ispravno bi bilo: Ako bude dolazio, kupit će hranu.

Druga rečenica izražava budućnost u kojoj je jedna radnja preduvjet za ostvarenje druge. Ovdje već govorimo o futuru II.

Futur II.

Futur II. se koristi za označavanje buduće radnje koja je uslov da se desi druga radnja koja se označava futurom I, npr.: Ako budemo imali novca, kupit ćemo kuću.

Futur II. se tvori od svršenog prezenta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.

Futur II. pomoćnih glagola glasi:

Lice

Jednina

Množina

1.

budem bio/bila

budemo bili/bile

2.

budeš bio/bila

budete bili/bile

3.

bude bio/bila

budu bili/bile

 

Lice

Jednina

Množina

1.

budem htio/htjela

budemo htjeli/htjele

2.

budeš htio/htjela

budete htjeli/htjele

3.

bude htio/htjela

budu htjeli/htjele

 

Svrha blogova sa gramatičkim temama je da se podsjetimo (ili iznova naučimo) važne stavke koje se odnose na naš maternji jezik: danas su to bili futur I. i II. Ukoliko imate prijedloga za sledeće teme blogova, slobodno nas kontaktirajte: rado ćemo pisati o nečemu što vas posebno zanima!