Prilikom pisanja tekstova često se nađemo u situaciji da opisujemo određeni događaj u kojem je potrebno više puta spomenuti ime neke osobe. Kako bismo izbjegli ponavljanje imena i rečenicu učinili vizuelno ljepšom, trebamo izbjegavati stalno ponavljanje istih riječi. Većina imenica ima sinonime, pa njihovom upotrebom naš tekst činimo ljepšim.

Međutim, ako želimo izbjeći ponavljanja vlastitih imenica u rečenici, onda se služimo zamjenicama.

Zamjenice su riječi koje se odnose na lica, predmete i njihove osobine. Zamjenice spadaju u promjenjivu vrstu riječi, tj. one koje imaju rod, broj i padež. Naime, to su riječi koje nemaju svoje leksičko značenje nego njihovo značenje ovisi o kontekstu.

Zamjenice se dijele po funkciji i po značenju.

Po funkciji se dijele na: imeničke i pridjevske zamjenice

Kao što im i samo ime kaže, imeničke zamjenice u rečenici se ponašaju kao imenice. Imeničke zamjenice dijelimo na:

  • Lične

Lične zamjenice su zamjenice 1. i 2. lica, zamjenice 3. lica i zamjenice za sva lica.

  • Nelične

Nelične zamjenice dijelimo na: upitne, odnosne i opšte. Od upitnih i odnosnih zamjenica mogu se formirati odrične i neodređene zamjenice.

Pridjevske zamjenice su zamjenice koje upućuju na osobinu predmeta, te samim tim bliže određuju imenicu na osnovu neke njene osobine.

Lična zamjenica 1. lica odnosi se na govornika, a zamjenica 2. lica na sagovornika. Zamjenice trećeg lica odnose se na lica koja ne učestvuju u razgovoru.

Nelične zamjenice imaju isti oblik koji se primjenjuje za sva tri roda i oba broja. Dijele se na:

  • Upitno-odnosne: ko, šta;
  • Neodređene: neko, nešto;
  • Opšte: svako, svašta;
  • Odrične: niko, ništa

Lične zamjenice imaju rod i broj. Njihovi oblici tokom deklinacije izgledaju kao u nastavku:

Lice Jednina Množina
1. ja mi
2. ti vi
3. on, ona, ono oni

Lične zamjenice se mijenjaju po padežima na sljedeći način:

Padeži
Nominativ ja ti on ona ono mi vi oni, one, ona
Genitiv mene; me tebe; te njega; ga nje; je njega; ga nas vas njih; ih
Dativ meni; mi tebi; ti njemu; mu njoj; joj njemu; mu nama; nam vama; vam njima; im
Akuzativ mene; me tebe; te njega; ga nju; je, ju njega; ga nas vas njih; ih
Vokativ ti vi
Instrumental mnom(e) tobom njim(e) njom(e) njim(e) nama vama njima
Lokativ meni tebi njemu njoj njemu nama vama njima

Lična povratna zamjenica sebe, ista je za svih šest lica i za sva tri roda. Mijenja se po padežima na sljedeći način:

Nominativ
Genitiv sebe
Dativ sebi
Akuzativ sebe; se
Vokativ
Instrumental sobom
Lokativ sebi

Deklinacija neličnih zamjenica

Nelične zamjenice (ko, šta/što), (niko, ništa/ništo) i neodređene zamjenice (neko, nešta/nešto) dekliniraju se na sljedeći način:

Nominativ ko, šta, što
Genitiv kog, koga čega
Dativ kom, kome, komu čemu, čemu
Akuzativ kog, koga šta, što
Vokativ
Instrumental kim, kime čim, čime
Lokativ kom, kome čem, čemu

Bitno je naglasiti da se zamjenica ko koristi za živa bića a zamjenica šta za neživa, tj. na lijevoj strani tabele su zamjenice za živa bića, a na desnoj za predmete.

Pridjevske zamjenice

Pridjevske zamjenice u rečenici odnose se na sadržaje koji iskazuju imenice.

U rečenici se ponašaju kao pridjevi, što znači da se slažu sa imenicom u rodu, broju i padežu.

Postoje dvije vrste pridjevskih zamjenica:

  • Pridjevske zamjenice s obilježjem lica
  • Pridjevske zamjenice bez obilježja lica

Pridjevske zamjenice sa obilježjem lica dijelimo na:

a) Prisvojne zamjenice – odgovaraju na pitanja ČIJI?, ČIJA?, ČIJE?. To su:

moj, moja, moje; tvoj, tvoja, tvoje; njegov, njegova, njegovo; njen, njena, njeno;

naš, naša, naše; vaš, vaša, vaše; njihov, njihova, njihovo i dr.

b) Pokazne zamjenice – odgovaraju na pitanja KOJI?, KAKAV?, KOLIKI?. Odnose se na određenu imenicu u rečenici. Kada se odnose na bića ili predmete odgovaraju na pitanja KOJI?, KOJA?, KOJE?. To su:

ovaj, ova, ovo; ovi, ove, ova; taj, ta, ti i dr.;

c) Opisne – Kada odgovaraju na pitanja KAKAV?, KAKVA?, KAKVO?, odnose se na kvalitet bića ili predmeta koji stoji uz imenicu. To su:

ovakav, ovakva, ovakvo; takav, takva, takvo i dr.;

Količinske – odgovaraju na pitanja KOLIKI?, KOLIKA?, KOLIKO?. To su:
ovoliki, ovolika, ovoliko; toliki, tolika, toliko i dr.

Pridjevske zamjenice bez obilježja lica dijelimo na:

a) Upitne

To su zamjenice kojima počinje upitna rečenica.

Upitne su: koji, čiji, kakav, koliki i dr.

b) Odnosne zamjenice

To su zamjenice koje se odnose na neki pojam, imaju isti oblik kao i upitne (koji, čiji, kakav, koliki), ali njima se ne postavlja pitanje, nego se uvodi zavisna klauza, npr.: Dobila je poklon koji smo joj poslali.

c) Neodređene zamjenice

Tvore se od upitnih i odnosnih pridjevskih zamjenica i rječice ne. To su:

Neki, neka, neke; neki, neke, neka; nekakav, nekakva, nekakvo; nekakvi i dr.

d) Odrične zamjenice

Ove zamjenice grade se prefiksom ni, koji im daje značenje negacije. To su:

nikoji, nikoja, nikoje; ničiji, ničija, ničije itd.

e) Opće zamjenice

Grade se od prefiksa sva i upitno odnosne zamjenice, to su:

svakakav, svakakva, svakakvo, svačiji, svačija, svačije i dr.

Postoji velik broj zamjenica sa kojima se svakodnevno susrećemo. Njihova upotreba često može biti zbunjujuća i pogrešna. Iz tog razloga smo odlučili pisati o ovoj temi. Nadamo se da vam je bila korisna i da ste se podsjetili, odnosno naučili nešto novo. Ukoliko imate prijedloge i ideje za naše buduće blogove, bit će nam drago da nam pišete.